Savez

Rukovodstvo

Managment

Dragan DŽAJIĆ

Legendarni igrač, zatim i funcioner.Zvanično najbolji srpski fudbaler 20. veka, osvajač brojnih titula i priznanja. Dragan Džajić je rođen u Ubu 30. maja 1946. godine. U Crvenu zvezdu je došao kao petnaestogodišnjak, posle maestralno odigranog juniorskog turnira u Valjevu. Trebalo mu je samo šest meseci da zasluži poziv u seniorski tim, debitovao je 8. juna 1963. godine protiv podgoričke Budućnosti.

Dragan Džajić je najtrofejnija ličnost u istoriji Crvene zvezde. Kao igrač, direktor i predsednik osvojio je 31 zvaničan trofej: 16 šampionskih titula, 12 kupova, Kup šampiona, Interkontinentalni kup i Srednjoevropski kup.

Bio je igrač najvećeg svetskog kova. Prvu titulu u crveno-belom dresu osvojio je 1964. godine, a ostaće upamćen i kao predvodnik generacije koja je prva u istoriji zabeležila het-trik u tadašnjoj ligi Jugoslavije (1968, 1969, 1970). Petom titulom prvaka okitio se 1973, a četiri puta je podizao pehar namenjen osvajaču nacionalnog kupa.

Posle odlaska iz najtrofejnijeg srpskog kluba, upisao je i dve godine inostrane karijere u francuskom prvoligašu Bastiji, za koju je odigrao 80 mečeva. Usledio je povratak među crveno-bele za koje je igrao sve do oproštajne utakmice 28. maja 1978. godine u Mostaru. Statistika kaže da je zabeležio rekordnih 590 mečeva u Zvezdinom dresu i postigao 287 golova. Postavio je niz klupskih rekorda koji će teško biti nadmašeni.

Dres Jugoslavije Džajić je oblačio 85 puta uz 23 gola, držao je od 11. oktobra 1972. rekord po broju utakmica za Plave sve do oktobra 2004. godine. Debitovao je 17. juna 1964. protiv Rumunije, a oprostio se od nacionalne selekcije 16. septembra 1979. u meču sa Argentinom.

Igrao je na Evropskim prvenstvima 1968. u Italiji kad je stigao do finala i u Jugoslaviji 1976. godine. Bio je učesnik Mondijala 1974. u Nemačkoj. Četiri puta je igrao za selekciju Evrope (Lisabon 1970, Moskva 1972, Hamburg i Bazel 1973)  dva puta za tim sveta (Rio 1968. i Pariz 1969).

UEFA je za proslavu 50 godina postojanja birala idealni tim 20. veka i u konkurenciji 50 fudbalera bio je i Dragan Džajić.

Posle izuzetne igračke karijere Džajić je 1979. godine postao tehnički direktor Crvene zvezde. Formirao je tim koji je 1991. postao prvak Evrope i sveta, tako je ispisana najlepša stranica u istoriji Crvene zvezde. Osim mesta tehničkog direktora, Džajić je od 1998. godine, obavljao u dva mandata (1998-2004, 2012-2014) i funkciju predsednika kluba. Kao direktor i predsednik Crvene zvezde osvojio je 11 prvenstava, osam kupova, Kup šampiona i Interkontinentalni kup.

U decembru 2014. godine, odlukom Skupštine Crvene zvezde, Džajić je izabran za počasnog predsednika Crvene zvezde. Od 14. marta 2023. godine nalazi se na funkciji predsednika Fudbalskog saveza Srbije.

 

Managment

Prof. dr Jovan Šurbatović

Prof. dr Jovan Šurbatović rođen je 29. marta 1968. godine. Po zanimanju diplomirani ekonomista. Postdiplomske studije na međunarodnoj školi Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija u Beogradu završava sa prosečnom ocenom 9.7 (2007), gde uspešno brani magistarsku tezu: „Kategorizacija sportova kao faktor metodologije valorizacije sportskih organizacija“ i stiče akademsko zvanje Magistar nauka menadžmenta. Doktorsku disertaciju pod nazivom: „Javni interes i potrebe građana kao faktor upravljanja sportskim centrima“ brani na Univerzitetu u Novom Sadu, Asocijacija centara za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i istraživanja (2012) i stiče naučni naziv Doktor nauka u oblasti menadžment u sportu. Zvanje profesora strukovnih studija (2013) stekao na Visokoj sportskoj i zdravstvenoj školi u Beogradu, a iste godine stiče i univerzitetsko zvanje docenta na Fakultetu za fizičku kulturu i menadžment u sportu Univerziteta Singidunum u Beogradu. Senat Univerziteta ”Union – Nikola Tesla” u Beogradu izabrao ga je 2018. godine u zvanje vanrednog profesora Univerziteta.

Programi stručnog usavršavanja: Od značajnijih programa stručnog usavršavanja potrebno je istaći učešće u „Školi žurnalistike“ Jugoslovenskog instituta za novinarstvo u klasi Dragana Nikitovića gde stiče zvanje Sportski novinar (1991) i programu „Menadžer u spoljnoj trgovini“ u organizaciji Instituta za internacionalni menadžment Beograd i Visokog instituta za menadžment Pariz (1992). Završio specijalizovani master program MESGO – The Executive Master in Sport Governance, 5th edition/2018-2020 sa najvišom ocenom kao kandidat koga je izabrala UEFA, a u organizaciji pet vodećih evropskih Univerziteta (University of London, University of Limoges, University of Lausanne, University of Lleida, Johannes Gutenberg University of Mainz), uz podršku UEFA, FIBA, EHF, IIHF, EPAS i Saveta Evrope.

Angažman u sportskim organizacijama: U FSS je od 1. avgusta 2016. godine kada je obavljao dužnost Zamenika generalnog sekretara, nedugo zatim 9. decembra 2016. godine izabran je na funkciju Generalnog sekretara Fudbalskog saveza Srbije. U prethodnom periodu bio je Generalni sekretar Fudbalskog saveza Beograda (2011-2016) u tri mandata, a neposredno pre toga i Potpredsednik Privremenog organa rukovođenja u FSB (2010-2011). U nekoliko mandata bio je član Skupštine FK Crvena zvezda i član UO AK Crvena zvezda. Bio je Predsednik RK Crvena zvezda (dupla kruna i učešće u Ligi šampiona 2004) i Direktor FK Radnički Obrenovac u vreme istorijskih uspeha kluba (plasman u Super ligu i dve superligaške sezone 2001-2004). U dva mandata obavljao je funkciju Predsednika Atletskog saveza Beograda i člana UO Atletskog saveza Srbije (2009-2016), kao i člana  UO Sportskog saveza Beograda i Predsednika Komisije za program i finanasije u istom periodu.

Angažman u UEFA: Od jula 2019. godine obavlja dužnost člana UEFA Het-trik komiteta, a od sezone 2017/18 i funkciju UEFA delegata na utakmicama UEFA Lige šampiona i Lige Evrope i Prvenstva Evrope 2021.Član UEFA Academy Alumni od 2020. godine.

Poslovna karijera: Profesor je na Fakultetu za sport Univerziteta „Union – Nikola Tesla“ gde predaje predmete iz stručne oblasti menadžment u sportu (2016–do danas). Predsednik je Skupštine i član Saveta Visoke sportske i zdravstvene škole u Beogradu (2018-do danas). Radio je kao profesor na Fakultetu za menadžment u sportu Univerziteta Singidunum, kao i na Visokoj sportskoj i zdravstvenoj školi u Beogradu (2010-2016), a u to vreme bio je član UO Banke Poštanska štedionica ad (2011-2015). Obavljao je poslove Finansijskog direktora Srbijaautoput ad Beograd (2009-2011). Pre toga radio je kao Direktor za poslovanje sa privredom u Banci Inteza ad Beograd (2007-2009), Pomoćnik direktora JP Ada Ciganlija Beograd (2005-2007), Direktor JP Agencija za obnovu Beograda, Predsednik UO Beogradska arena, član UO JP Ada Ciganlija i član Gradske vlade Beograda zadužen za sport i omladinu (2000-2005), vlasnik i Direktor Agencije za promet nekretnina Bona Mente (1997-2000), profesor Računarstva i informatike u obrenovačkoj Gimnaziji i Poljoprivredno-hemijskoj školi (1993-1997).

Posebni projekti: Član je Radne grupe za praćenje realizacije projekta ”Izgradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona, sa pratećim sadržajem”, kao i Inicijalnog organizacionog komiteta za podnošenje zajedničke kandidature za EP 2028 i SP 2030 (sa Grčkom, Rumunijom i Bugarskom), koje je osnovala Vlada Republike Srbije u 2018. godini.

Član Saveta za sport Republike Srbije od 2022. godine.

Stručni i naučni radovi: Objavio više stručnih i naučnih radova. Koautor monografija „Privatizacija i Zakon o sportu“, Beograd, 2009 i „Srpski fudbal – stanje i perspektive“, Beograd, 2016, i „Sport i Biznis“ Beograd, 2021 , autor monografije „Kategorizacija sportova“, Beograd 2011, kao i udžbenika za visoke škole i fakultete „Menadžment u sportu“, Beograd, 2014. Godinama je objavljivao stručne kolumne u dnevnom listu „Blic“ na temu privatizacije klubova.

Govori engleski, uči italijanski jezik.

Oženjen suprugom Aleksandrom, otac Anje, Luke i Ive.